Priznajem
Urednikov odabir
Novu 2017. obilježiti će nezadovoljstvo globalizacijom, imigracijom i terorizmom

Obilježena pobjedom Donalda Trumpa u SAD-u i Brexitom, protekla 2016. godina bila je godina potresa na obje strane Atlantika, a 2017. bit će puna neizvjesnosti s obzirom na predstojeće izbore u Europi i u pogledu smjera kojim će krenuti američka politika.

Milijuni Britanaca i Amerikanaca glasovali su 2016. protiv establišmenta, što Richard Wike i Istraživački centar Pew tumače i kao posljedicu velikog nezadovoljstva globalizacijom, imigracijom i terorizmom.

Globalizacija i imigracija su promijenili tržišta rada i demografiju na Zapadu. Mnogi ljudi, čak i u zemlji koju su izgradili imigranti kao što je SAD, vide vezu između kriminala i imigracije, rekao je Wike.

Širom Europe, od Nizozemske do Poljske i od Švedske do Italije, sve češće se mogu čuti usporedbe s 1930-ima.

Pojavio se čitav niz populističkih pokreta koji žele pružiti otpor političkim elitama, kao i Bruxellesu, i “vratiti” svoje zemlje srednjoj klasi koja sve teže živi.

Hoće li nakon što Trump 20. siječnja preuzme dužnost na čelu najmoćnije demokracije na planetu, iduće godine na vlast u Europi doći konzervativci?

Kao i tijekom kampanja koje su prethodile Brexitu i američkim predsjedničkim izborima, predizbornim razdobljem u Europi dominiraju rasprave o globalizaciji, dolasku više od 1,3 milijuna migranata od 2015., od kojih su mnogi muslimani, i ekstremističkim napadima.

U EU raste zabrinutost zbog Italije, trećeg gospodarstva eurozone, čiji je premijer Matteo Renzi podnio ostavku nakon propalog referenduma o ustavnoj reformi, otvorivši put mogućim izborima i jačanju  Pokreta pet zvijezda, koji želi ukinuti euro, te protuuseljeničke Sjeverne lige.

Nizozemska na izbore izlazi u ožujku: , protuislamska stranka Geerta Wildersa mogla bi prvi put pobijediti, no možda poslije neće uspjeti formirati koalicijsku vladu.

Francuska će u svibnju birati novog predsjednika. Čelnica desne Nacionalne fronte Marine Le Pen vjerojatno će ući u drugi krug izbora zajedno s konzervativcem Francoisom Fillonom, neovisno o odluci sadašnjeg socijalističkog predsjednika Francoisa Hollandea da se ne kandidira.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je 2015. otvorila vrata migrantima, na jesen također izlazi na izbore. Nakon što je dugo odolijevala žestokim kritikama iz same Njemačke, Merkel se sada mora boriti protiv jačanja Alternative za Njemačku (AfD), protuuseljeničke i protuislamske stranke koju podržava oko 13 posto birača, kao i snažnih kritika u vlastitoj stranci.

Iako ankete prognoziraju da će Merkel pobijediti, a Le Pen izgubiti, to ipak ne mora biti tako. Ankete su jako diskreditirane nakon što su pogrešno predvidjele da će Britanci glasovati za ostanak u EU-u i da će Trump izgubiti od favorizirane Hillary Clinton.

Yascha Mounk, profesor politologije na Harvardu, očekuje u 2017. “veliku neizvjesnost”.

“Jedno je sigurno: Trumpov izbor dokazao je da ne postoji prirodna granica za jačanje konzervativnih pokreta. Ako ljudi misle da je nemoguće da Marine Le Pen pobijedi, čine istu pogrešku kakvu su počinili mnogi, misleći da Trump ne može pobijediti”, rekao je.

Vrijeme će pokazati

Hoće li Trump biti američki Berlusconi?  Ili pragmatičar koji će zaustaviti ili preokrenuti smanjivanje američkog utjecaja?

No kako vrijeme protječe, vidjet će se kako će Trump pretočiti svoje riječi u “stvarnu politiku”. Primjerice, može li vratiti radna mjesta iz Kine ili Meksika kako bi zaposlio ljude? Hoće li deportirati ilegalne imigrante. Te prioritete dijele i europski konzervativci.

Neki se već prozivaju njegovim saveznicima. Le Pen je čestitala Trumpu prije Hollandea. Veliki zagovornik Brexita Nigel Farage osobno ga je posjetio u New Yorku.

Ionako već na velikoj kušnji zbog problema u eurozoni i masovnog priljeva izbjeglica, “Europa je osjetljiva na cijeli niz kriznih čimbenika”, upozorava Grevi. Ključno će biti to hoće li europske zemlje uspjeti ili ne u zajedničkom rješavanju budućih kriza, smatra on.

Facebook Komentari

Slične vijesti