Priznajem
Književnost
August Šenoa rođen je na današnji dan 1838. godine

 

Jedan od naših najpoznatijih romanopisaca, August Šenoa, rođen je 14. studenoga 1838. Iako ga najviše prepoznajemo zbog veličine djela koje je ostavio hrvatskoj književnosti, August je bio gradski bilježnik, dramaturg i gradski senator u Zagrebu. August Šenoa najutjecajniji je hrvatski pisac 19. stoljeća.

 

ŠENOA I KNJIŽEVNOST

 

U književnosti ga se prepoznaje kao prvog pravog romanopisca, a o tome koliki je značaj imao govori i hrvatsko razdoblje protorealizma nazvano po njemu – Šenoino doba.  Iako je Šenoino doba razdoblje u književnosti koje književno započinje tek oko njegove smrti, Šenoa svoje prvo djelo Naša književnost objavljuje 1865. godine u časopisu Glasonoša.  Njegov prvi roman Zlatarovo zlato objavljen je 1871. godine. Nakon njega objavljuje i povijesni roman Čuvaj se senjske ruke čiju je fabulu utemeljio na stvarnim likovima i događajima. Osim toga, radio je i kao dopisnik za časopis Obzor. Od 1874. uređuje časopis Vijenac u kojemu je u nastavcima izlazio roman Seljačka buna.

 

Velik je uspjeh postigao i svojim povjesticama – pripovjednim djelima u stihu s motivima iz povijesti (Propast Venecije, Smrt Petra Svačića, Šljivari, Anka Neretvanka, Vinko Hreljanović) ili iz narodne predaje (Božja plahtica, Kameni svatovi, Kugina kuća, Postolar i vrag, Gvozdeni div, Prokleta klijet, Mile Gojslavica). Karakterizira ih lakoća izraza, gipkost stiha, naglašena ritmičnost i, često, humoristični ton. Namjera im je ista kao i kod povijesnih romana: biti sredstvo nacionalnoga odgoja i prava škola rodoljublja.

 

POTPREDSJEDNIK MATICE HRVATSKE

 

Godine 1877.  postaje potpredsjednik Matice hrvatske. Iste godine objavljuje i Smrt Petra Svačića – pjesmu iz Povjestica kojom potiče slogu, jedinstvo i domoljublje. Pred smrt dobio je Priznanje njegovog carskog i kraljevskog  veličanstva Franje Josipa za zasluge prigodom potresa 1880. godine u Zagrebu.  August Šenoa umro je 13. prosinca 1881. godine, ostavljajući djela ogromnog značaja kojega je i sam bio svjestan.

 

Naime, dok je bolestan diktirao nikad dovršenu Kletvu svojoj ženi i sinu, rekao je: ” Ne dajte mi umrijeti, imam još toliko toga za napisati.”

 

Facebook Komentari

Slične vijesti